Advent u Slavonskom Brodu 21. 12. 2022.

Par fotografija, Advent u Slavonskom Brodu

Fotografije, klikni na link da bih gledao ostale!

 

Dušni dan - groblje Novo Selo Bosanski Brod 2. 11. 2022.

Mnoštvo vjernika na Svetoj misi.

Fotografije - Klikni na link da gledaš ostale!

Blagdan Svih svetih i Dušni dan 1 / 2. 11. 2022.

                                Blagdan Svih svetih i Dušni dan

  

Prvoga dana mjeseca studenoga slavimo blagdan Svih svetih. Tog dana slavimo one svetce i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života, te su njihove duše ušle u Kraljevstvo Božje jer su nakon smrti njihove krsne haljine ubijeljene u Krvi Jaganjčevoj.
 
Budući da ne znamo poimence sve one koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila da se ovaj dan zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate.
 
Riječ je o onom beskrajnom mnoštvu običnih ljudi, mnoštvu koje nam svjedoči da svetost ne znači nenormalnost, besprijekornost, nego puninu ljudskosti. Stoga su na svetost pozvani svi kršćani, svih razdoblja i svih životnih okolnosti. Kao što je lijepo rekao papa Benedikt XVI.: 'Da bismo mogli biti sveti, nije potrebno činiti izvanredne pothvate i djela, niti posjedovati posebne karizme, već jednostavno služiti Kristu, slušati ga i slijediti bez obeshrabrenja u teškim trenutcima. Samo s Njegovom pomoći možemo postati svetima.'
 
Dušni dan slavimo svake godine 2. studenoga, kada se sjećamo svih svojih dragih pokojnika. Pohodi grobovima i grobljima u tom pogledu redoviti su znak pažnje i vjere. Tog dana vjernici mole za duše svojih dragih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima, prisustvuju svetoj Misi, povezujući se tako svojim molitvama s njima i moleći Božje milosrđe da ih što prije očisti od svih slabosti te da ih uvede tamo gdje s oka svaka suza nestaje.
 
Tako je Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih izraz kršćanske nade i vjere u zagrobni život, što liturgija ističe riječima: 'Tvojim se vjernima, Gospodine, život mijenja, a ne oduzima. I pošto se raspadne dom ovozemnog boravka, stječe se vječno prebivalište na nebesima.' Mi za duše svojih dragih pokojnika molimo duboko vjerujući da će oni, kad dođu u Kraljevstvo Božje, biti naši zagovornici. Vjerujemo da će oni moliti za nas da ne promašimo svoj konačni životni cilj, da i mi uđemo u Kraljevstvo Božje i tako budemo pribrojeni općinstvu svetih.        

 

OBRADA VIDEA IZ YOUTUBE ARHIVA / NEKAD BILO / 2017. SL. BROD 30. 1. 2022.

Hodočašće nacionalno svetište Marija Bistrica 8. 10. 2022.

Nacionalno svetište Marija Bistrica. Mnoštvo vjernika došlo iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Svetkovina presvetog Srca Isusova - Novo Selo Bos. Brod 24. 6. 2022.

Svetkovina presvetog Srca Isusova, Svetu Misu predslavi i propovijeda vlč. Miroslav Josip Agostini, svećenik kršten u župi Novo Selo koji slavi dijamantni jubilej svećeništva - 60 godina misništva.
Okupilo se mnoštvo vjernika iz župe Novo Selo i okolnih župa te Slavonskoga Broda i dijaspore. Poslije Svete mise ručak za sve, te zabavni program u šargiju i violinu. Ovo je mali uvod.
POGLEDAJTE VIDEO, I UŽIVAJTE!
Fotografije - Klikni na link da gledaš ostale!

                                       

      

SRETAN USKRS SVIMA! Slavonski Brod 17. 4. 2022.

 SRETAN USKRS SVIMA!

Središte liturgijske godine jest proslava Kristovog pashalnog misterija koji vrhunac doživljava s Uskrsom. Već prvopričesnički vjeronauk ističe da je sadržaj ove svetkovine temelj kršćanske vjere koja njegovom istinitošću stoji ili pada. Na to Sv. Pavao posebno upozorava pišući Korinćanima: "Ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i vjera vaša" (1 Kor 15,14). Nedvosmislenost ovih riječi ukazuje na to da se s Vazmom dogodila preobrazba koja znači novi život čiji je konačni cilj uživanje u gledanju Božjeg lica u vječnosti. Put k tomu vodi kroz pobjedu nad grijehom i smrću koja je moguća zahvaljujući Kristovoj otkupiteljskoj žrtvi. Njeni su plodovi dostupni svim ljudima, a na poseban način kršćanima – onima koji su povjerovali radosnoj vijesti uskrsnog jutra.

Isusovo uskrsnuće svjedoči o Božjoj neizmjernoj ljubavi i moći. Vjerovati u uskrsnuće znači vjerovati u Boga. Ukoliko je On stvorio svemir i ima vlast nad njim, onda također posjeduje moć uskrisiti. Time Bog ljude podsjeća na svoju apsolutnu suverenost nad životom i smrti. Isusov ustanak iz groba je svjedočanstvo budućega uskrsnuća svih ljudi, što je osnovno načelo kršćanske vjere. Kao kršćani nalazimo životnu utjehu u činjenici da je Bog postao čovjekom, umro za naše grijehe i uskrsnuo.

Uskrsni ambijent / Sl. Brod korzo 16. 4. 2022.

 Uskrs u Slavonskom Brodu.

Sretan Uskrs svima!

Fotografije - Klikni na link da gledaš ostale!

Veliki petak - dan Isusove muke i smrti 15. 4. 2022.

Vjernici danas obilježavaju Veliki petak – spomendan Isusove muke i smrti, koji se slavi u petak prije Uskrsa. Na današnji dan kršćani se sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i na koncu same smrti. To je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem. Današnjiž crkveni obredi započinju u šutnji i bez pjesme. Za sve osobe od 18 do 60 godina na Veliki petak obvezni su post i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso, a post da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

Cvjetnica - Nedjelja Muke Gospodnje 10. 4. 2022.

Prije 2000 godina narod je dočekao Isusa te ga je uveo u glavni grad kličući mu kao kralju. Budući da Isus nije htio iskoristiti priliku koju je narod priželjkivao te ga povesti u bitku za rušenje rimskog okupatora, razočarano se mnoštvo od Krista ubrzo odvratilo i poduprlo Njegove protivnike.

Misa Cvjetnice koja se danas slavi po našim crkvama zato ima i dva posebna obreda: prvi je povorka s blagoslovljenim palminim i maslinovim granama, koja spominje Isusov slavni ulazak u Jeruzalem, a drugi je cjeloviti izvještaj o Isusovoj muci. Ovi obredi izražavaju glavne oblike vazmenog otajstva: Isusovo bolno umiranje i uskrsnu pobjedu.

Kršćani u Jeruzalemu običavali su već od 4. stoljeća skupljati se na Maslinskom brdu te bi nakon bogoslužja riječi uvečer ulazili u Jeruzalem s granama palmi ili maslina u ruci. Taj se običaj širio po Europi, pa su vjernici u mediteranskim krajevima upotrebljavali zelene grane palmi i maslina, a u kontinentalnim jelice ili kojeg ukrasnog grmlja koje su imali pri ruci, a nakon sudjelovanja u bogoslužju nosili bi ih kao svetinju kući i stavljali u kuću ili u polja da im budu zaštita od nevremena ili kakvog drugog zla. Kad se spremalo nevrijeme, palile bi se te blagoslovljene grančice i molilo da Bog poštedi usjeve od tuče i nevremena.

Blagoslov grančica postao je sastavni dio obreda današnjega bogoslužja. Noseći grančice u rukama, slavimo spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, a blagoslovljene grančice čuvamo kao sveti znak moleći zaštitu od različitih zala te da nas podsjećaju na proslavu Nedjelje Muke Gospodnje, na proslavu naše vjere u Krista.